Znate li što adventski vijenac zapravo znači? Fra Andrija Ćorluka otkriva simboliku koju smo zaboravili

U razgovoru s fra Andrijom Ćorlukom, bogoslovom na Svetom Duhu, dotaknuli smo se teme koja, iako je svima pred očima, sve rjeđe dopire do srca, a radi se o dubljoj simbolici adventskog vijenca. Dok u gradovima svjetlucaju lampice, a vijenci krase naše domove, fra Andrija upozorava da se izvorno značenje lako izgubi u moru dekoracija i blještavila. Upravo zato potaknuo nas je da se vratimo korijenima i otkrijemo što vijenac zaista predstavlja.

Od poganske tradicije do kršćanskog simbola svjetla

Adventski vijenac danas je jedan od najprepoznatljivijih znakova došašća, no njegovo podrijetlo seže daleko u pretkršćansko razdoblje. „U poganskim kulturama četiri su se svijeće postavljale na zimzeleni vijenac kao znak pobjede svjetla nad tamom u najkraćim danima godine“, otkriva fra Andrija.

Oblik kakav poznajemo danas nastao je 1833. godine u Hamburgu, gdje je evangelički pastor Johann Hinrich Wichern u domu za siromašnu djecu izradio veliki borov vijenac s čak 24 svijeće i to po jednu za svaki dan adventa. Nadahnut riječima iz Evanđelja po Ivanu: „Svjetlo u tami svijetli i tama ga ne obuze“ (Iv 5, 1), vijenac je trebao biti živo podsjećanje na Kristov dolazak.

Nakon Prvog svjetskog rata ta tradicija ulazi i u katoličku pobožnost i praksu, no u jednostavnijem obliku s četirima svijećama, kao što ih danas poznajemo.

Zaboravljena poruka vijenca

Fra Andrija ističe kako i sâm oblik vijenca nosi bitnu poruku: krug bez početka i kraja simbol je Božje vječnosti, života koji ne prolazi i ljubavi koja ne prestaje.

„Zimzeleno granje: bor, lovor i božikovina govore o nadi i besmrtnosti, a svaka biljka ima i posebnu simboliku. Bor i božikovina podsjećaju na neprolaznost, lovor na pobjedu nad patnjom, a bodljikavi listovi božikovine prizivaju Kristovu krunu od trnja“, objašnjava fra Andrija.

Četiri svijeće – četiri koraka do Božića

Svaka adventska svijeća predstavlja jednu nedjelju, ali i jednu krepost koja obilježava vjerničko iščekivanje.

Kako objašnjava fra Andrija, prva nedjelja je nedjelja nade koja poziva na iščekivanje dolaska Sina Čovječjega i potiče na pripravu za njegov dolazak. Naziva se još i prorokovom svijećom jer se povezuje se s prorokom Izaijom koji naviješta dolazak Mesije.

Drugu nedjelju došašća pali se betlehemska svijeća ili svijeća mira. Treća nedjelja posvećena je radosti – pali se svijeća radosti ili svijeća pastira koja simbolizira radost zbog blizine Božića i Kristova dolaska, a svijeća je često ružičaste boje. Četvrtu, posljednju nedjelju došašća, pali se anđeoska svijeća koja simbolizira ljubav.

Došašće – vrijeme koje mijenja srce

Advent ili došašće je, kako naglašava fra Andrija, vrijeme molitve, tišine, dobrih djela i unutarnje priprave. Dok kitimo svoje domove, pozvani smo okititi i svoje srce vjerom, nadom, mirom, radošću i ljubavlju.

Neka nas u ovom došašću prate evanđeoske riječi: „Zato i vi budite pripravni jer u čas kad i ne mislite Sin Čovječji dolazi” (Mt 24, 44).

Fotografije: Pexels